PITANJE KOMISIJI:
Aktualni rat u Ukrajini znatno je utjecao na mentalno zdravlje i dobrobit ljudi. Prema podacima UNICEF-a do 10. travnja 2022. više od 4,5 milijuna izbjeglica pobjeglo je iz zemlje, od kojih su većina bile žene i djeca. Drugim riječima, svake minute 90 djece bježi od rata u Ukrajini. To je jedno dijete za svaki otkucaj srca.
U ruskoj invaziji Ukrajine poginulo je više od 100 djece, a tisuće ih je ozlijeđeno i duboko traumatizirano. Mnoga su djeca prisiljena tražiti zaštitu bez pratnje.
Kombinacija posljednjih osam godina sukoba između Rusije i Ukrajine i nepopravljivih posljedica bolesti COVID-19 ostavila znatno je utjecala na mentalno zdravlje mladih Ukrajinaca. Posljedice te traume možda će osjećati i buduće generacije.
U tom pogledu Komisiju molimo da odgovori na sljedeće pitanje:
1. Hoće li Komisija razviti i financirati strategije za zaštitu djece kako bi se osiguralo da svaka država članica može pružiti potrebne usluge potpore za mentalno zdravlje i dobrobit djece izbjeglica?
ODGOVOR KOMISIJE:
Države članice nadležne su za pružanje usluga za mentalno zdravlje na svojem području, pa se pozivaju da te usluge pruže korisnicima privremene zaštite na temelju Direktive o privremenoj zaštiti[1]. Komisija ih u tome podupire, među ostalim, financijskom potporom EU-a. Komisija je potpisala sporazum s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca za pružanje izravne skrbi u slučaju psiholoških trauma i potpore mentalnom zdravlju. Poziv nevladinim organizacijama na podnošenje prijedloga za pružanje potpore mentalnom zdravlju migranata i izbjeglica koji je usmjeren na raseljene osobe iz Ukrajine zatvoren je 31. svibnja 2022.
Komisija je mentalno zdravlje potvrdila kao prioritet u okviru nekoliko politika EU-a za zaštitu djece općenito i zaštitu osoba i djece koji bježe od rata iz Ukrajine. U paketu jamstva za djecu[5] prepoznaju se nedostaci u dostupnosti skrbi za mentalno zdravlje djece.
Komisija i države članice razmatraju mogućnosti uključivanja ukrajinske djece u planirane nacionalne mjere. Strategija EU-a o pravima djeteta[6] daje širi kontekst za zaštitu i promicanje prava djece, uključujući njihovu mentalnu dobrobit u kontekstu obrazovanja, socijalnog uključivanja i migracija. U okviru programa Erasmus+ organiziraju se internetski seminari i tečajevi o integraciji raseljene ukrajinske djece i školskog osoblja u obrazovne sustave država članica. U travnju 2022. održan je internetski seminar o potpori mentalnom zdravlju i dobrobiti raseljene djece u školama.
