PITANJE KOMISIJI:
Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) II. sadržava ciljeve i pokazatelje koji se odnose na financiranje, ali koliko shvaćamo, Komisija trenutačno ne raspolaže sustavima za njihovo praćenje. Te su informacije važne i za EU kako bi pratio provedbu GAP-a II. i za porezne obveznike radi prikazivanja pozitivnih rezultata i kao dokaz da EU u svojem vanjskom financiranju doprinosi temeljnoj vrijednosti rodne ravnopravnosti.
Jedini poznati postojeći pokazatelj za praćenje odobrenih sredstava (ne stvarnih rashoda) jest oznaka rodne ravnopravnosti OECD-a, no osoblje EU-a navodno se njome ne koristi pravilno pa se dobivaju netočni i neupotrebljivi podaci koji ne odražavaju stvarne rashode. Što Komisija poduzima kako bi poboljšala načine praćenja rashoda za rodnu ravnopravnost i podržala skupine za prava žena preko sustava OPSYS?
Konkretnije, kako bi se poduprlo naše praćenje provedbe GAP-a II., molimo da dostavite informacije za razdoblje od 2015. do kraja 2019., po godinama i zemljama u regiji zapadnog Balkana (uključujući Kosovo), o iznosu koji je Komisija potrošila na svaku od sljedećih stavki:
1. promicanje prava žena i djevojčica
2. opće promicanje rodne ravnopravnosti
3. izravna potpora organizacijama za prava žena, kao ključnim pokretačima promjena
Te su informacije ključne za mjerenje napretka Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost II., pri čemu se navedena regija koristi kao studija slučaja.
ODGOVOR KOMISIJE:
EU je uspostavio sustav za praćenje rezultata Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP II) putem izvješća koja se sastavljaju na godišnjoj razini.
U Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP II) poziva se na sustavnu primjenu oznake rodne ravnopravnosti Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i utvrđuje se cilj da 85 % novih programa bude u velikoj mjeri (G-1) ili prvenstveno (G-2) usmjereno na promicanje rodne ravnopravnosti. Komisija prati tu oznaku za sve programe putem zajedničkog informacijskog sustava za vanjske odnose (CRIS). Od donošenja GAP-a postignut je znatan napredak prema ostvarenju tog cilja. Udio novih programa koji promiču rodnu ravnopravnost u području razvojne suradnje porastao je s 58,8 % u 2016. na 68,3 % u 2018., odnosno s 46,0 % na 55,0 % za programe u području politike susjedstva i pregovora o proširenju.
U budućnosti će se prikupljanje rezultata ostvarenih na temelju oznake rodne ravnopravnosti (uključujući objašnjenje posebnih kriterija i potrebu za obrazloženjem u slučaju kad program ne obuhvaća pitanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena) provoditi putem operativnog informacijskog sustava (OPSYS) na sličan način kao putem trenutačnog CRIS-a. Uz to, sustav OPSYS pruža mogućnost da se pokazatelj poveže s kodom Odbora za razvojnu pomoć (koji obuhvaća rod) i da se prema potrebi pokazatelj raščlani s obzirom na spol.
Trenutačno se provodi strateška evaluacija potpore EU-a vanjskom djelovanju u području rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i djevojčica, a konačno izvješće o evaluaciji bit će dostupno u rujnu 2020.
Osim toga, s obzirom na to da GAP II istječe krajem 2020., Komisija je u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje već počela raditi na novom akcijskom planu za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021. — 2025. (GAP III).
Informacije o financiranju u području rodne ravnopravnosti za razdoblje 2015. — 2019., po godini i zemljama u regiji zapadnog Balkana, dostupne su u tablici u prilogu.
*Dostavljeni prilog EK dostupan je na pisani zahtjev uredu zastupnika.
