PITANJE KOMISIJI:
Fitoplankton proizvodi 80% svjetskog kisika. Oni hvataju CO2 iz atmosfere u moru, što čini
najmanje 30% prirodnog hvatanja ugljika na globalnoj razini. Nažalost, broj fitoplanktona se smanjuje
na globalnoj razini. Iako je rješavanje temeljnog problema klimatskih promjena i onečišćenja
trenutačno najvažniji izazov, postoje određeni koraci koji mogu dovesti do kaskadnog učinka
samopovećajućeg rasta planktona i hvatanja CO 2 . Ovi koraci uključuju zasijavanje dijelova oceana
koji su prije bili bogati planktonom željezom i umjetno prisiljavanje rasta planktona u prikladnom
okruženju.
Strategija EU Green Deal o prilagodbi klimatskim promjenama posebno naglašava važnost rješenja
temeljenih na prirodi u pomaganju izgradnje otpornosti na klimatske promjene i zaštite ekosustava.
Iako je plankton osnova za sav morski život i jednako je važan kao i šume na kopnu, nije učinjen
nikakav koordinirani napor da se zaštiti i poboljša njihov broj.
1. Kako se Komisija namjerava pozabaviti ovim dalekosežnim pitanjem?
2. Je li Komisija pokrenula zakonske prijedloge o ovoj temi? Ako ne, može li dati pojedinosti o
budućim politikama koje želi provoditi u ovom području?
ODGOVOR KOMISIJE:
Razni pravni akti EU-a usmjereni su na poboljšanje i praćenje stanja površinskih voda i
oceana. Iz tog razloga, Okvirna direktiva o morskoj strategiji[ i Okvirna direktiva o vodama uključuju
nekoliko parametara praćenja različitih bioloških elemenata, koji također uključuju fitoplankton,
obvezujući države članice, na primjer, da procijene sastav, brojnost i biomasu fitoplanktona kao
pokazatelji ekološkog statusa slatke i slane vode.
Razvijen je niz standarda kako bi se osigurale usklađene metodologije za ovo mjerenje. Copernicus
Marine Service pruža digitalne karte koncentracije klorofila kao zamjenu za distribuciju fitoplanktona
u morskim vodama.
Dok su glavni čimbenici rasta fitoplanktona poznati[6], potrebno je više i boljih podataka za
razumijevanje njegove uloge u različitim ekosustavima. Brojni istraživački projekti EU-a doprinose
uklanjanju ovog jaza.
Dok bi omogućavanje potpunog oporavka populacije kitova također bilo korisno za rast
fitoplanktona, sve mjere za umjetno povećanje rasta fitoplanktona treba poduzimati s oprezom jer bi
to moglo dovesti do štetnog i otrovnog cvjetanja algi i uzrokovati eutrofikaciju.
Posebno izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene ne smatra opciju gnojidbe oceana
željezom vrlo obećavajućom i punom rizika za okoliš.
Gnojidba oceana dio je takozvanih tehnika geoinženjeringa kojima treba pristupiti s velikim oprezom
— i pod de facto embargom Konvencije o biološkoj raznolikosti.
