Matić naglašava: „3 od 4 Europljanke smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama, to je strašan podatak i ocrtava crnu realnost za žene diljem Europe. Jedan od fokusa mora biti i položaj žena u Ukrajini i izbjeglištvu, ovaj 8.3. prolazi u tužnom znaku agresije koja se događa.“
Predrag Fred Matić, zastupnik Europskog parlamenta i član Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, povodom Međunarodnog dana žena osvrnuo se na trenutnu situaciju u Europskoj uniji po pitanju rodne ravnopravnosti i analizirao novi Eurobarometar na temu utjecaja COVID-19 pandemije na položaj žena u društvu.
Kriza izazvana pandemijom COVID-19 dovela je u opasnost povijesna postignuća na području rodne ravnopravnosti i ugrozila odavno stečena prava žena. Pandemija je doprinijela porastu nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, imala je veći negativni utjecaj na gospodarske sektore u kojima su većinom zaposlene žene, dovela je do nejednakog povećanja neplaćenog kućanskog rada i izravno ograničila pristup seksualnim i reproduktivnim pravima. Osobito brinu rezultati u području nasilja nad ženama gdje tri od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama.
Zastupnik Matić naglašava: „Novi Eurobarometar pokazuje da je pandemija imala znatan učinak na osobni i na profesionalni život žena, pri čemu su najstrašniji podaci o tome da je došlo do naglog porasta nasilja nad ženama. U takvim okolnostima ne znam ni da li je prikladno da čestitamo Dan žena, morali bismo se zapitati kako da umjesto čestitke konkretno djelujemo da popravimo ovu zaista crnu realnost za žene diljem Europe.“
Posljedice pandemije na tržištu rada također su utjecale na produbljivanje rodnog jaza, znatno je povećanje neplaćenog kućanskog rada i povećanje rizika nezaposlenosti žena, a s obzirom na činjenicu da 84% zaposlenih žena radi u uslužnim djelatnostima koje su prve na udaru epidemioloških ograničenja. U Hrvatskoj je čak 52% žena u odnosu na 18% muškaraca bilo zaposleno u najpogođenijim sektorima.
Zastupnik Matić ponovno ističe potrebu stvarnog djelovanja jer žene sustavno i višedimenzionalno osjećaju posljedice pandemije u svim sferama svog života - od prava na zdravlje, nasilja i niske zaštite radničkih prava pa do povećanja nejednakosti u obliku neplaćenog kućanskog rada. Jedan od prvih koraka u tome je nova Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama koju Komisija predstavlja upravo na Međunarodni dan žena i od koje zastupnik Matić očekuje efikasne mjere čiji je fokus prevencija nasilja i maksimalna zaštita žrtava, u svim pogledima.
Također, važno je istaknuti i agresiju na Ukrajinu gdje se trenutno događa humanitarna kriza i koja ispred nas postavlja višestruke izazove u području zaštite ljudskih s osobitim fokusom na zaštitu prava žena. Protivno svim civilizacijskim standardima traje rat na tlu Europe u kojem najveću žrtvu odnose upravo civili. U izbjeglištvu se sada već nalazi preko milijun ljudi od čega su većina žene i djeca.
Matić naglašava: „U pogledu zaštite ljudskih prava i osiguranja dostojanstva žene i djevojčice Ukrajine računaju na nas. Naša je odgovornost velika. Svi dostupni mehanizmi potpore i pomoći neograničeno moraju biti na raspolaganju svim izbjeglicama i žrtvama, a prestanak rata i agresije glavni prioritet u ovom trenutku za Europsku uniju. Nerado se prisjećam i vlastitog iskustva otprije 30 godina i jako dobro znam što su žene proživljavale u Domovinskom ratu. Krici silovanih žena iz koncentracijskih logora i danas me prate i nastavit ću činiti sve što je u mojim mogućnostima da pomognem ženama Ukrajine i da osiguramo dugoročnu višestruku potporu. I u ratu i u miru.“
