Europski parlament je danas usvojio izvješće zastupnika u Europskom parlamentu Predraga Freda Matića o revitalizaciji ribljih fondova u Mediteranu.
Europski parlament je danas usvojio izvješće zastupnika u Europskom parlamentu Predraga Freda Matića o revitalizaciji ribljih fondova u Mediteranu.
„Izuzetno sam ponosan što se pokazao interes, unatoč velikim političkim pritiscima koji su stizali sa svih strana, za hitnom uspostavom dodatnih područja ograničenog ribolova kako bi zaštitili prekomjerno iskorištene morske ekosustave. Područje Jabučke kotline sam naveo kao primjer najbolje prakse te sam predložio takav model zaštite i za druge mediteranske zemlje. Upravo je to područje dokaz kako mjere utječu na brzinu oporavka morskog ekosustava ako se pokaže volja. Uvjeren sam da je to ključni način koji bi proporcionalno i primjereno apostrofirao situaciju s kojom smo se zbog neodgovornog ponašanja suočili.“
Unutar zone Jabučke kotline pod totalnom zabrane ribolova, ukupna biomasa oslića, kozica i škampi narasla je dva do tri puta u odnosu na prijašnje stanje. Pozitivni učinci vidljivi su i u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, upravo jer se riblji fond iz lokaliteta pod zaštitom proširio u okolni dio mora. Mjere unutar područja ograničenog ribolova daju višestruke rezultate. No, broj takvih područja je minoran u kontekstu veličine i obujma Jadranskog mora, odnosno Mediterana. Stoga je i Europski parlament prepoznao nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja, u skladu s Europskim zelenim planom, ali i nedavno usvojene Strategije EU-a o bioraznolikosti 2030. koja naglašava da 30% svih europskih mora moraju postati zaštićena područja.
U globalnom kontekstu, jedna trećina svih riba lovi se neodrživo, a najrizičnija situacija je upravo na Mediteranu. Od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju, gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a prema procjenama znanstvenika najugroženiji je oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta. To je porazan podatak. Pojednostavljeno, ukoliko se hitno ne poduzmu mjere zaštite, moguće je da ćemo doći do te točke gdje oporavak više neće biti moguć.
„Zagađenje plastikom, klimatske promjene te prekomjerni izlovi i dalje su ključne prijetnje ribljem fondu u Mediteranu. Ukoliko se nastavi ovaj trend, potpuno je jasno da će cijeli morski ekosustav kolabirati te da će sigurnost hrane biti ugrožena. Stanje ribljeg fonda je alarmantno. Kolege i kolegice iz Parlamenta dijele moju zabrinutost oko činjenice što bi to moglo značiti za 300 tisuća ribara u mediteranskim zemljama i njihovu egzistenciju. Morski resursi u mediteranskim morima moraju biti osigurani za buduće generacije, a budućnost opskrbnog lanca te ljudi koji ovise o ribarstvu ne smije biti dovedena u opasnost.“
„Usvojen je moj prijedlog da Europska komisija mora konkretnije pružati znanstvenu i tehničku potporu mediteranskim zemljama kako bi naši ljudi lakše iskoristili regionalne i međunarodne mehanizme financiranja te kako bi razvijali održive projekte na jednostavniji način. Uz to, budući zakonodavni prijedlozi, posebice za male ribare, neće nametati prekomjerna birokratska i financijska opterećenja. Ovim dogovorom stvorit će se okvir za povećanje transparentnosti ribolova, nadzora i kontrole uz lakšu razmjenu najboljih praksi među susjednim državama članicama.“
Ne promijeni li se nešto radikalno, ljudi koji žive na otocima i na obali će prvi osjetiti posljedice neodrživog ribolova, a upravo oni sami najviše ovise o ribarstvu. Naš cilj mora biti da pronađemo održivi balans između zaštite raznovrsnosti ribljih vrsta u Jadranu, kao dio Mediterana, i položaja malog ribara unutar toga svega. To nije jednostavno, ali nije ni nemoguće.
